Otok Krk nije bio izravno zahvaćen ratnim razaranjem, pa tako niti unutar granica Općine Punat nije bilo ratnih zbivanja. Ipak, snage otoka djelovale su zajednički, a tadašnja zbivanja u Puntu, kao i doprinos Puntara domovinskom ratu, može se gledati većinski kroz doprinos Krčana u cijelini.
S otoka Krka u Domovinskom ratu sudjelovalo je oko 1500 hrvatskih branitelja, među kojima njih 164 iz Punta. Isto tako, u obrani Hrvatske poginulo je ukupno devet branitelja s područja otoka Krka, od kojih je jedan bio mještanin Punta. Otok Krk je u realizaciji cilja cijele nacije za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj dao nemjerljiv doprinos, uključivši svoje materijalne i ljudske potencijale u realizaciji obrane svog teritorija.
Sredinom prosinca 1990. godine na otoku Krku više je od 500 građana uključujući i lovce, dragovoljno pristupilo čuvanju strateških objekata i instutucija s naglaskom na Krčki most, zračnu i naftnu luku i terminal, Dina- petrokemiju, ali i škole, vrtiće i ostale objekte diljem otoka. Prosinac 1990. uzima se kao početak organiziranog oblika obrane otoka, a 12. rujna '91. dolazi do osnivanja Kriznog štraba tada jedinstvene Općine Krk. Poznato je da je tada osnovan i poseban odred solidarnosti, te je zajedno sa centrom za socijalnu skrb organiziran prihvati i smještaj za ratne prognanike. Upravo se u Puntu nalazio jedan od prihvatnih centara otoka, a već krajem srpnja 1991. počinju pristizati veće grupe prognanika iz istočnog djela Slavonije.
 

Četvrta bojna 111. Brigade ZNG

Ustrojena je i popunjena pripadnicima naselja Krk, Baška, Malinska, Omišalj, Vrbnik, Šilo, Njivice i Punat, a brojila je 540 vojnika, dočasnika i časnika. Četvrta bojna na početku je osiguravala lokacije na otoku, prvenstveno Zračnu luku Krk. U to vrijeme zračni je promet u Hrvatskoj već bio obustavljen, a brodovima JNA blokirana je i Luka Rijeka. U jesen 1991. godine, 4. Krčka bojna uključuje se u izvršenje operativnih ratnih zadaća na Ličkom ratištu, te je 200 dragovoljaca u studenome 91. krenulo na ratište u Liku, gdje su i ostali sve do 1992. i potpisanog primirja o nenapadanju, a samo je jedna satnija ostala na lokaciji do razvojačenja u srpnju iste godine. Novim preustrojm Hrvatske vojske Krčka bojna obnovila je svoje aktivnosti a krajem 1992. godine, a kasnije će djelovati u sastavu 138. Brigade HV.
Nakon potpisanog primirja tijekom 1992. godine na većini hrvatskog teritorija, pa tako na području Punta uspostavljen je relativno normalan život. Gospodarske djelatnosti se počinju odvijati normalno, a intenzivira se promet i bilježe bolji turistički rezultati. Novim teritorijalnim ustrojem RH, otok Krk dobiva Grad Krk i šest otočkih općina. S obzirom na to da otok Krk nije bio izravnim ratno razaran, zahvaljujući dobroj suradnji građanskih vlasti i vojnih dužnosnika na Otoku Krku stvarale su se vrijednosti koje u Republici Hrvatskoj bile dragocijene. Otok Krk prihvatio je i zbrinuo više tisuća prognanikla i izbjeglica koji su u vrijeme rata i nakon njega na Krku pronašli svoj dom.
U Puntu je 29. lipnja 2011. otkriveno spomen-obilježje „U SPOMEN NA SLAVNE DANE POBJEDE, DOMOVINSKI RAT 1991. – 1995.“ koje je nastalo prema projektu riječkog arhitekta Nenada Kocijana. Spomenik se nalazi unutar parka u središtu Punta.