Otočić Košljun u Puntarskoj dragi s franjevačkim samostanom iz 15. st.U Puntu djeluje galerija Toš te jedna manja obiteljska galerija. Do 1990-tih je u Puntu radilo jedino kino na otoku. Tijekom ljeta održavaju se koncerti ozbiljne glazbe na Košljunu u sklopu Krčkih večeri. KUD Punat utemeljen je 1973. godine. Djeluje u tri sekcije: folklorna, tamburaški orkestar i muška klapa Rašketa.

Puntari govore čakavskim narječjem, ikavsko-ekavskom oblikom. Npr. vrime-vrijeme, mliko-mlijeko, dite-dijete, šetimana-tjedan, ali i belo-bijelo, celo-cijelo, leto-godina, mesto-mjesto, retko-rijetko, pretežno s naglascima na zadnjem slogu. Iako je čakavski koji se govori u Puntu noviji u odnosu na neke druge oblike čakavskog koji se govore u susjednim mjestima (čekavica u Vrbniku, čokavica u Dobrinju, cakavica u Baški) ipak i u puntarskom govoru postoje arhaične riječi ili oblici, npr. jir-krug (iako sve češće đir), tovuor-magarac (sve češće tovar), kamižot-suknja, krjanca-ponašanje itd. Puntarski čakavski ima vrlo bogat vokabular i prevladava u svakodnevnoj komunikaciji.

U Puntu je živio i jedan od posljednjih poznavatelja starog romanskog narječja Veclisun ili Veljoto koji je nadživio posljednjeg govornika tog dalmatskog narječja Antona Udinu. Veljotskog su porijekla mnogi toponimi oko Punta, a u samom mjestu je najznačajniji toponim veljotskog porijekla "Punćale". Punćale Puntari nazivaju središnji gat, operativnu obalu u današnjem središtu Punta.