Općina Punat

Web stranica Općine Punat.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. g. općina Punat je imala 1973 stanovnika. Dva su relevantna izvora podataka o stanovništvu Punta: podatci Državnog zavoda za statistiku te podatci Krčke biskupije. Ti se podatci često razlikuju jer je Krčka biskupija u stanovništvo ubrajala i privremeno odsutne pa je broj stanovnika prema crkvenim podatcima u pravilu bitno veći od broja prema podatcima državnih institucija. Prvi podatci o broju stanovnika potječu iz 1603. g. kada je bilo svega 100 stanovnika. Četiri su podatka iz 18. st; 1720. g. 306 stanovnika, a do konca stoljeća (1798. g.) se populacija povećala na 500. Tijekom 19. st. sačuvano je puno podataka spomenute Krčke biskupije. Između ostalih podataka, 1838. g. u Puntu je živjelo 909 žitelja, a 1850. g. 1100.

Prema tome, kroz dugi period od više stoljeća broj stanovništva je stagnirao ili rastao vrlo sporo. To je glavni razlog zašto se Punat poima kao mlađe naselja na otoku Krku iako to doista ono nije. Tek u drugoj polovini 19. st. dolazi do naglog porasta populacije, a otprilike u to vrijeme počinju i prva službena, državna mjerenja broja stanovnika.Stara Baška je uz Punat jedino naselje u općiniI prema podatcima državnih institucija i prema podatcima Krčke biskupije, tri su velike razdoblja kretanja broja stanovnika od sredine 19. st. do danas.

S obzirom po zatvorenost odnosno ujezerenost Puntarske drage, ona je ekološki izrazito osjetljivo područje. Ekološku stabilnost uvale narušava već samo postojanje naselja na njezinoj obali, a koje ljeti naraste i do blizu 10 000 ljudi. Prirodna ravnoteža u dragi dodatno je opterećena velikim brojem brodica lokalnih mještana te naročito postojanje marine s 1300 vezova (800 u moru i oko 500 tzv. suhih vezova) i brodogradilišta. Stariji mještani pamte da je more u dragi nekada bilo posve čisto i bistro te bogato ribom. Danas je more, zbog spomenutih razloga, zamućeno i s vrlo malo ribljeg fonda.
Zamućenosti mora doprinosi i muljevito dno koje se pod utjecajem propela brodica podiže te dovodi do prozirnosti mora mjestimice manje od metra. Ribolov u dragi je zabranjen.Pročiščivać otpadnih voda u Puntu izgrađen je 2002. godine. Njime je bitno poboljšana čistoća i kvaliteta mora. Ipak, more nije znatnije zagađeno. Marina Punat ulaže znatne napore na izgradnji infrastrukture kako bi se onečišćavanje mora bilo što manje. Dokaz tome je i da je marina u Puntu prva u Hrvatskoj koja je dobila plavu zastavu. Plavu zastavu ima i najpoznatija mjesna plaža "Punta De Bilj".

Kultura - Otočić Košljun u Puntarskoj dragi s franjevačkim samostanom iz 15. st.U Puntu djeluje galerija Toš te jedna manja obiteljska galerija. Do 1990-tih je u Puntu radilo jedino kino na otoku. Tijekom ljeta održavaju se koncerti ozbiljne glazbe na Košljunu u sklopu Krčkih večeri. KUD Punat utemeljen je 1973. godine. Djeluje u tri sekcije: folklorna, tamburaški orkestar i muška klapa Rašketa.
Tradicija - 30. studenog slavi se dan općine i župe; sveti Andrija - Andrinja U Puntu su sačuvani brojni stari običaji kao što je "Maj" te mnogi mesopustni običaji.
Čakavsko narječje i Veclisun - Puntari govore čakavskim narječjem, ikavsko-ekavskom oblikom. Npr. vrime-vrijeme, mliko-mlijeko, dite-dijete, šetimana-tjedan, ali i belo-bijelo, celo-cijelo, leto-godina, mesto-mjesto, retko-rijetko, pretežno s naglascima na zadnjem slogu. Iako je čakavski koji se govori u Puntu noviji u odnosu na neke druge oblike čakavskog koji se govore u susjednim mjestima (čekavica u Vrbniku, čokavica u Dobrinju, cakavica u Baški) ipak i u puntarskom govoru postoje arhaične riječi ili oblici, npr. jir-krug (iako sve češće đir), tovuor-magarac (sve češće tovar), kamižot-suknja, krjanca-ponašanje itd. Puntarski čakavski ima vrlo bogat vokabular i prevladava u svakodnevnoj komunikaciji.

Punat je kroz čitav srednji vijek bio selo, tako da je gospodarstvo činilo poljodjeljstvo. Vinogradarstvo i maslinarstvo su bile najvažnije djelatnosti kojima se bavila svaka puntarska obitelj. Zbog velikog povećanja broja stanovnika u Puntu, krajem 19. st. i početkom 20. st., Punat postaje najveće naselje na otok Krku, što se odrazilo i na gospodarsko iskorištavanje svih prirodnih resursa. Naime, da bi se mnogobrojne puntarske obitelji othranile (često su brojile i više od 10 članova), posjedi Puntara se šire daleko izvan tadašnjih granica općine, gotovo od same Stare Baške i vrbničkog polja, pa uz sam grad Krk, sve do Šotoventa. Jedni od najvećih vinogradarskih područja koje su obrađivali puntari bili su na Piciku (predio zapadno od grada krka, uz more, zaštićen od bure, okrenut prema jugu), Prnibi (poluotok između grada Krka i Punta koji je s tri strane omeđen morem jer s juga zatvara Puntarsku dragu), Runtele (kraj sjeveroistočno od Punta, na uzvisini). Najznačajniji maslinici nalazili su se pretežno uz obalu Puntarske drage, krečući od samog Punta, uz susjedno selo Kornić, pa sve do iza grada Krka: Marušina, Valdidoke, Valdižun, Trojna...Pogled iz susjednog sela Kornića na Punat i KošljunJužnije od mjesta je polje Sus koje je svojom veličinom bitnom manje od npr. vrbničkog polja, ali je bogato plodnom zemljom. Budući da su masline i vinova loza uspjevali i na manje kvalitetnom tlu, na Susu se uzgajalo pretežno pšenica, kukuruz, krumpir. Danas je polje u potpunosti zapušteno.